Pages
-
-
Razlike između britanskoga, američkoga i hrvatskoga obrazovnog sustava
-
Lana Orlić Rad izučava specifičnosti obrazovnih sustava dviju zemalja engleskog govornog područja: Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, te našega, hrvatskog obrazovnog sustava. Karakteristike obrazovnih sustava ovih dviju zemalja suprotstavljaju se značajkama hrvatskoga obrazovnog sustava. Komparacijom navedenih obrazovnih sustava i usporedbom njihovog međusobnog utjecaja iznijet će se razlike, kao i sličnosti između njih. Osim komparacije, na samom kraju rada iznijet će...
-
-
Razlike u kinantropološkim obilježjima i motoričkim znanjima između djece polaznika sportskoga vrtića i redovitoga programa
-
Gorana Bjelić Veliki broj istraživanja, na temelju praćenja, ukazuje na važnost kretanja djece predškolske dobi. Tjelesnim vježbanjem doprinosimo kognitivnom i konativnom razvoju djece. Ono je važna komponenta prevencije pretilosti i raznih oboljenja kod djece koji su rezultat suvremenog načina života, te osnova za promicanje i usvajanje zdravog načina života. Osim toga predškolsko razdoblje je doba najintenzivnijeg rasta i razvoja te je najpovoljnije za poticanje razvoja funkcionalnih...
-
-
Razlike u kinantropološkim obilježjima između djece predškolske dobi koja žive u ruralnim ili gradskim sredinama
-
Petra Ladan Cilj ovog rada bio je potvrditi ili opovrgnuti donedavna razmišljanja da se djeca iz ruralnih sredina više kreću te da samim time imaju i bolja kinantropološka obilježja (morfološka, motorička, funkcionalna). Potreba za kretanjem je u čovjekovoj osnovnoj biti. Naime, dijete se još u maternici kreće u svim smjerovima tako što miče rukama i nogama te se vrlo često žene koje su trudne pita javlja li im se beba. Stoga se može zaključiti da čovjek, a osobito dijete ima...
-
-
Razlike u kinantropološkim obilježjima između dječaka i djevojčica rane školske dobi
-
Rea Milevoj Cilj ovog rada je pomoću baterije od četrnaest testova za praćenje kinantropoloških obilježja koja uključuju morfološke (tjelesna visina, tjelesna težina, opseg podlaktice, kožni nabor nadlaktice, koži nabor leđa, indeks tjelesne mase te postotak tjelesne masti), motoričke (skok u dalj s mjesta, poligon natraške, podizanje trupa, pretklon raznožno, izdržaj u visu zgibom te taping rukom) i funkcionalne sposobnosti (trčanje tri minute) djece rane školske dobi od prvog do...
-
-
Razlike u primijenjenim strategijama poučavanja učenika s obzirom na pohađanje redovitog programa i procijenjenu potrebu za dodatnom pomoći u učenju
-
Maja Rašević Temeljni cilj rada je bio utvrditi razlike u primijenjenim strategijama poučavanja učenika s teškoćama u ponašanju s obzirom na pohađanje redovitog programa i procijenjenu potrebu za dodatnom pomoći u učenju. Istraživanje se provelo u 12 županija Republike Hrvatske uključujući Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zagrebačku, Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku,
Varaždinsku, Međimursku, Vukovarsko-srijemsku, Koprivničko-križevačku,Sisačko-moslavačku, Dubrovačku i...
-
-
Razlike u samoprocijenjenoj učinkovitosti u poučavanju učenika s teškoćama u ponašanju s obzirom na procijenjene potrebe za dodatnom pomoći u učenju i korekcije ponašanja
-
Sarah Mršić Opći cilj rada jest utvrđivanje razlika u samoprocjenjenoj učinkovitosti poučavanja učenika s teškoćama u ponašanju obzirom na procijenjene potrebe za dodatnom pomoći u učenju i korekciji ponašanja. Istraživanje se provodilo u Republici Hrvatskoj, na području 12 županija: Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Primorsko-goranske, Međimurske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Ličko-senjske, Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke...
-
-
Razlike u samoprocijenjenoj učinkovitosti u poučavanju učenika s teškoćama u ponašanju s obzirom na procijenjene potrebe za dodatnom pomoći u učenju i korekcije ponašanja
-
Sarah Mršić Opći cilj rada jest utvrđivanje razlika u samoprocjenjenoj učinkovitosti poučavanja učenika s teškoćama u ponašanju obzirom na procijenjene potrebe za dodatnom pomoći u učenju i korekciji ponašanja. Istraživanje se provodilo u Republici Hrvatskoj, na području 12 županija: Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Primorsko-goranske, Međimurske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Ličko-senjske, Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke...
-
-
Razlike u stupnju uhranjenosti kod djece rane i predškolske dobi
-
Tea Milosavljević Cilj ovoga rada bio je utvrditi prevalenciju stupnja uhranjenosti te vidjeti postoji li određena razlika u broju djece rane i predškolske dobi u odnosu na kategoriju stupanja uhranjenosti. U istraživanju je sudjelovalo 69 djece, 33 djevojčice i 36 dječaka Dječjeg vrtića Rijeka. Izmjerena je visina i masa tijela na temelju kojih se izračunavao indeks tjelesne mase (ITM) koji se, kako bi odredili stupanj uhranjenosti djece, uspoređivao s tabličnim vrijednostima međunarodne...
-
-
Razlike u tjelesnoj aktivnosti između dobnih skupina djece rane i predškolske dobi
-
Sara Jakšić Temeljni cilj ovoga istraživanja je utvrditi stanje razine tjelesne aktivnosti djece rane i predškolske dobi te utvrditi postoji li statistički značajna razlika između dječaka i djevojčica.
Standardizirani „Anketni upitni - za procjenu razine tjelesne aktivnosti djece“ dan je roditeljima određenog djeteta da ga ispuni za svoje dijete. Za potrebe ovog istraživanja slučajnim odabirom ispitan je uzorak od 38 ispitanika rane i predškolske dobi, polaznika Dječjeg vrtića...
-
-
Različiti terapijski pristupi za djecu s poremećajem iz spektra autizma
-
Dora Čabraja U ovom radu se prikazuju različiti terapijski pristupi, poput art/ekspresivne terapije i terapije životinjama u radu s djecom s poremećajem iz spektra autizma. Djeca s poremećajem iz spektra autizma različito obrađuju informacije i potrebno im je više pomoći u razumijevanju i razvoju mnogih drugih vještina. Cilj ovog rada je dati teorijski prikaz poremećaja iz spektra autizma i art/ekspresivne terapijske pristupe te terapije psima i konjima, te rezultate empirijskih istraživanja...
-
-
Razlozi odabira vrtića nacionalne manjine
-
Eliana Čavrak Tomac U radu se polazi od Bourdieuovog koncepta habitusa kao konstitutivnog elementa identiteta koji proizvodi određenu sliku zbilje koja pojedincu otvara uvjete i mogućnosti djelovanja u skladu s njihovim resursima iz kulturnoga, ekonomskog i socijalnog kapitala. Primjenom kvalitativne analize životne povijesti roditelja željelo se doprinijeti razumijevanju dispozicija o talijanskim vrtićima, jezične ideologije, obiteljskih jezičnih praksi i strategija koji su vezani za habitus roditelja....
Pages
