Pages
-
-
Samoiskazana spremnost uspostavljanja biskih odnosa i samoprocijenjena agresivnost kod budućih učitelja i odgajatelja
-
Tanita Kršanac Temeljni cilj istraživanja bio je utvrditi samoiskazanu spremnost uspostavljanja bliskih odnosa i samoprocijenjenu agresivnost kod budućih učitelja i odgajatelja, kao i njihovu povezanost. Istraživanje je provedeno na uzorku od 291 ispitanika, odnosno, studenata i studentica Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Podaci su prikupljani na dva studijska smjera: Učiteljskom studiju na kojem je sudjelovalo 160 ispitanika te na Ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju na kojem je sudjelovalo 125...
-
-
Samoprocijenjena agresivnost kod budućih učitelja i odgajatelja: relacije s godinama studiranja i studijskim programom
-
Lara Uzelac Cilj istraživanja je bio utvrditi samoprocijenjenu agresivnost kod budućih učitelja i odgajatelja i ispitati je u relacijama s godinama studiranja i studijskim programom sukladno s kojim su postavljene hipoteze prema analiziranim prethodnim istraživanjima u Hrvatskoj i u svijetu.
Podaci ovog istraživanja su prikupljeni od 291 ispitanika, odnosno, studenata i studentica Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Istraživanje se provelo na dva studijska smjera: Učiteljskom studiju gdje je...
-
-
Samoprocijenjena učinkovitost učitelja u poučavanju učenika s ADHD-om
-
Matea Vrućina Temeljni cilj rada je analizirati učiteljsku samoprocijenjenu učinkovitost u poučavanju učenika s ADHD poremećajem. Postavljena je hipoteza prema kojoj se učitelji smatraju umjereno učinkovitima u poučavanju učenika s ADHD-om.
U istraživanju je sudjelovalo ukupno 242 učitelja osnovnih škola iz pet županija Republike Hrvatske: Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka, V araždinska, Primorsko-goranska i Međimurska županija. U prvoj fazi istraživanja učitelji su...
-
-
Samoprocijenjene kompetencije odgajatelja u primjeni razvojne biblioterapije
-
Mateja Hrestak Primjena razvojne biblioterapije prepoznata je kao efikasna strategija za unaprjeđenje socioemocionalnog razvoja, osobne i obrazovne dobrobiti djece. Cilj rada je bio ispitati odgajateljeve samoprocijenjene kompetencije u primjeni razvojne biblioterapije u odgojno-obrazovnom radu.
U istraživanju je sudjelovalo 259 odgajatelja djece rane i predškolske dobi. Rezultati istraživanja ukazuju na oskudnu razinu stjecanja kompetencija u primjeni razvojne biblioterapije u odgojno-obrazovnom...
-
-
Samoprocijenjene kompetencije studenata ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za savjetovanje roditelja
-
Paola Grubica Savjetovanje u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je tema koja polako, ali sigurno dobiva na sve većem značaju. Roditelji i obitelji se susreću s mnogo izazova i promjena, što u konačnici rezultira potrebom za drugačijim pristupima i njihovim međusobnim odnosima s odgojiteljima. Savjetodavni rad tako postaje zakonska obveza odgojitelja, stoga je neophodno posjedovati adekvatne savjetodavne vještine. Inicijalno obrazovanje odgojitelja ne priprema konkretno za ovo...
-
-
Samoprocijenjene kompetencije studenata za inkluzivno poučavanje
-
Nina Bažon Istraživanja pokazuju da se učitelji kao ključni nosioci obrazovnog procesa ne osjećaju dovoljno kompetentnima za inkluzivno poučavanje. U radu se polazi od pretpostavke da inicijalno obrazovanje učitelja ima značajnu ulogu u stjecanju kompetencija za inkluzivno poučavanje. Cilj istraživanja bio je ispitati samoprocijenjene kompetencije studenata za inkluzivno poučavanje, te utvrditi povezanost sa sociodemografskim obilježjima studenta i razlike s obzirom na mjesto i godinu...
-
-
Samoprocjena kompetentnosti studenata završne godine Učiteljskog studija za izvođenje nastave likovne kulture
-
Nadija Trošt Zadovoljstvo studenata stečenim kompetencijama na učiteljskom studiju jedan je od važnih indikatora kvalitete studijskih programa. Osjećaj (ne)kompetentnosti na likovnoumjetničkom području može rezultirati slabijom kvalitetom izvođenja nastave likovne kulture. Cilj ovog istraživanja je osvijestiti kod studenata završne godine učiteljskog studija postignutu razinu profesionalnih i stručnih (likovnih) kompetencija stečenih tijekom fakultetskog obrazovanja te otkriti područja u...
-
-
Samoprocjena digitalnih kompetencija studenata ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
-
Andrea Antešić U radu je teorijskim pregledom istaknut pojam kompetencije, koji se sve više koristi u odgoju i obrazovanju te zamjenjuje pojam „znanje“, s posebnim naglaskom na digitalne kompetencije. Također, u radu se opisuje kako razvijati digitalne kompetencije kod djeteta rane i predškolske dobi, odnosno kakve su digitalne kompetencije odgajatelja i učitelja. Empirijskim istraživanjem istražile su se digitalne kompetencije studenata Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom...
-
-
Samoprocjena kompetentnosti učitelja u osnovnim školama i mentora za rad s darovitim učenicima
-
Sanja Bobovčan U današnje vrijeme sve je više potencijalno darovite djece jer se svijet oko nas razvija enormnom brzinom. Mnoge razvijene zemlje svijeta za prevladavanje izazova suvremenog društva prepoznaju populaciju darovitih kao svoj bitan resurs. Upravo
zato je važan obrazovni sustav koji mora pratiti te promjene i biti usmjeren na razvoj svakog pojedinog djeteta, odnosno ključna je individualizacija kojom uvažavamo potrebe svakog djeteta. Isto tako, važno je da imamo kvalitetnog i dobro...
-
-
Samoprocjena odgajateljskih stilova ponašanja u interpersonalnim sukobima
-
Alma Čizmić Sukobi su neizostavan dio svih društvenih interakcija, pa tako i svakodnevne komunikacije između odgajatelja u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi učestalost korištenja stilova ponašanja u sukobima te utvrditi povezanost životne dobi i korištenja stilova ponašanja u interpersonalnim sukobima odgajatelja u vrtiću. U istraživanju je sudjelovalo 46 odgajatelja iz šest podcentara Centra predškolskog odgoja Turnić Dječjeg...
-
-
Samoprocjena psihofizičkoga zdravlja roditelja djeteta s poremećajem iz spektra autizma
-
Tamara Rogović Poremećaj iz spektra autizma je vrlo složen neurorazvojni poremećaj mozga koji zahvaća sve aspekte dječje ličnosti (komunikaciju, motoriku, ponašanje i učenje), a njegov uzrok i dalje je nepoznat. Roditelji se moraju suočiti s postavljenom i teško prihvaćenom dijagnozom te se prilagoditi novom načinu života. Proces prilagodbe, prihvaćanja i privikavanja je dugotrajan, a kod nekih roditelja traje cijeli život. Zbog toga što su roditelji glavni pružatelji potpore djeci s...
Pages
