Pages

Jezična kultura odgajatelja
Jezična kultura odgajatelja
Lea Šestan
Pod pojmom jezična kultura podrazumijevamo i pojam jezično izražavanje, a njih karakteriziraju poznavanje i kultiviranje jezika, teorijsko znanje o jeziku, jezičnu svijest i jezičnu brigu o jeziku. Odgajateljeva uloga je da svjesno njeguje kulturu izražavanja, odnosno kulturu govorenja i pisanja. Govor odgajatelja bi trebao biti popraćen obilježjima dobrog govora. Pojam „jezična kultura odgajatelja“ odnosi se na više područja, jedno, ako ne i najvažnije, je područje...
Jezično izražavanje i sporazumijevanje na materinskom jeziku učenika razredne nastave
Jezično izražavanje i sporazumijevanje na materinskom jeziku učenika razredne nastave
Marija Domitrović
Tema ovog diplomskog rada je jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika. U uvodnom je dijelu prikazan cilj rada koji ističe ulogu jezičnoga izražavanja u ostvarivanju svrhe nastave Hrvatskoga jezika. Središnji dio rada obuhvaća područje jezičnog izražavanja te jezične djelatnosti - slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. U radu će biti prikazana organizacija nastavne jedinice jezičnog izražavanja koja se temelji na načelima općeobrazovnosti i stručne usmjerenosti,...
Kako istražuju učenici? Istraživački pristup u nastavi prirode i društva u nižim razredima osnovne škole
Kako istražuju učenici? Istraživački pristup u nastavi prirode i društva u nižim razredima osnovne škole
Jelena Gunc
Istraživački pristup novi je metodološki pristup koji se pojavljuje u Kurikulumu nastavnog predmeta Priroda i društvo kojim se potiče samostalno učeničko istraživanje, otkrivanje, zaključivanje i dolaženje do spoznaja. Primjena istraživačkog pristupa podrazumijeva aktivnu ulogu učenika te je zato neizostavan dio suvremeno orijentirane nastave prirode i društva. Cilj rada je bio istražiti što i kako učenici istražuju u nastavi prirode i društva tijekom provedbe...
Kako odgajatelji procjenjuju doprinos stručnog usavršavanja u stjecanju pojedinih kompetencija?
Kako odgajatelji procjenjuju doprinos stručnog usavršavanja u stjecanju pojedinih kompetencija?
Petra Prović
Cilj ovog rada bio je utvrditi doprinos u stjecanju pojedinih kompetencija različitim oblicima obrazovanja s obzirom na neke socio-demografske karakteristike ispitanika. Cjeloživotno učenje i kontinuirani profesionalni razvoj glavni su čimbenici koji potiču osobni rast i razvoj. Kontinuirano stručno usavršavanje ima tendenciju osigurati odgajateljima stjecanje potrebnih kompetencija kojima će moći odgovoriti zahtjevima suvremenih odgojno-obrazovnih ustanova. Teorijskim pregledom dan...
Kako odgajatelji procjenjuju svoju profesiju: pogled na profesionalni identitet "iznutra"
Kako odgajatelji procjenjuju svoju profesiju: pogled na profesionalni identitet "iznutra"
Lana Skendrović
Profesionalni identitet odgajatelja definira se kao jezgra odgajateljske profesije. Dio profesionalnoga identiteta „čine uvjerenja o sebi, vlastitoj profesionalnoj ulozi i o djetetu“ (Leavy i sur., 2007, Korthagen, 2004, prema Domović, Vizek Vidović, 2013:497). S obzirom na spoznaje da su uvjerenja ta koja uvjetuju promjene u našem profesionalnom identitetu i putem kojih odgajatelj filtrira svoje znanje i regulira svoje ponašanje (Slunjski i sur., 2012.) za potrebe ovog rada...
Kako odgajatelji vide odgajateljski par
Kako odgajatelji vide odgajateljski par
Lucija Jedrejčić
Odgajateljski par jedan je od mnogih faktora koji se mogu povezati s kvalitetom rada u odgojno-obrazovnoj skupini. Međutim, partnerstvo između dva odgajatelja proces je koji uključuje međusobno podržavanje u radu, dosljednost u odgojno-obrazovnoj skupini i kvalitetnu komunikaciju. U ovom će se radu ispitati kakvo iskustvo odgajatelji imaju u radu u odgajateljskom timu, te koje segmente vide kao izazovne. U istraživanju je primijenjen kvalitativan pristup i metoda polustrukturiranog...
Kako odgajatelji vide svoju ulogu u razumijevanju djeteta - iskustva hrvatskih i njemačkih odgajatelja
Kako odgajatelji vide svoju ulogu u razumijevanju djeteta - iskustva hrvatskih i njemačkih odgajatelja
Sarah Bacinger
djeteta mijenjalo se kroz vrijeme pa je tako od mišljenja da je dijete nekompetentno biće došlo do promjene u slici djeteta i djetinjstva u kojem je ono kompetentno, aktivno i socijalno biće koje je subjekt vlastitog razvoja. Način na koji odgajatelj razumije dijete može se povezati s kvalitetom odgojno-obrazovnog procesa, implicitnim pedagogijama i načinima na koje odgajatelji promišljaju i revidiraju vlastita znanja i ponašanja. Upravo će se zato ovim radom nastojati istražiti...
Kako postati i ostati dobar roditelj?
Kako postati i ostati dobar roditelj?
Katarina Beraković
Roditeljstvo, kao skup odnosa i aktivnosti sveukupnih obiteljskih procesa, danas je pred izazovima burnih društvenih promjena. Budući da je obitelj most između društva i djeteta, radom se žele istražiti informacije, potpore i vještine koje će omogućiti oblikovanje i ostvarenje zamišljene roditeljske uloge u odrastanju njihove djece u kontekstu obiteljskog okruženja.
Kako postići uspješnu odgojnu komunikaciju u ustanovama za rani predškolski odgoj i obrazovanje
Kako postići uspješnu odgojnu komunikaciju u ustanovama za rani predškolski odgoj i obrazovanje
Lorena Hrovat
Suvremene tendencije proučavanja odgojne djelatnosti usmjerene su interakcijsko – komunikacijskom aspektu koji ističe ulogu odgajatelja i odgajanija, djeteta tijekom odgojno – obrazovnog procesa u institucijama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Upravo u institucionalnom kontekstu potiče se i realizira socijalna interakcija djece i odraslih s ciljem cjelovitog razvoja djeteta. Interakcijsko – komunikacijski aspekt zasniva se na međuljudskim odnosima sudionika odgojno –...
Kako ravnatelji i odgajatelji percipiraju misiju, viziju i vrednote u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje?
Kako ravnatelji i odgajatelji percipiraju misiju, viziju i vrednote u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje?
Iris Peruško
Cilj je ovoga rada pridonijeti boljem razumijevanju profesionalnih uloga ravnatelja i odgajatelja u promicanju misije, vizije i vrednota u ustanovama ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. Primjenom kvalitativnog i kvantitativnog istraživačkog pristupa, temeljno je bilo (1) analizirati izjave o misiji, viziji i vrednotama istraživanih ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja putem internet stranica, (2) istražiti percepciju ravnatelja i odgajatelja o misiji, viziji i...
Kako učitelji razumijevaju kreativnost i vlastitu ulogu u kreiranju inovativnih odgojno-obrazovnih okolina?
Kako učitelji razumijevaju kreativnost i vlastitu ulogu u kreiranju inovativnih odgojno-obrazovnih okolina?
Iva Marković
Osnovni cilj ovoga rada bio je utvrditi kakvi su stavovi učitelja prema kreativnosti općenito, kreativnosti djece i njihovoj ulozi pri poticanju kreativnosti djece kao načina inovativnog doprinosa odgojno-obrazovnoj praksi. U radu je primijenjen kvalitativni i kvantitativni istraživački pristup kako bi se dobio uvid u stavove učitelja prema mitovima o kreativnosti i njihove samoprocjene o kompetencijama za kreiranje učinkovitih i inovativnih odgojno-obrazovnih okolina za poticanje...
Karakteristike prijelaza iz obitelji u dječji vrtić kod djeteta s posebnim potrebama
Karakteristike prijelaza iz obitelji u dječji vrtić kod djeteta s posebnim potrebama
Lea Žulić
Prijelaz djece s posebnim potrebama iz obitelji u dječji vrtić, vrlo je intenzivan i značajan proces promjene djetetovog okruženja i prvog odvajanja od obitelji. Na pozitivan ishod prijelaznog procesa utjecat će dinamična mreža odnosa djetetove obitelji, vrtića, vršnjaka i šire okoline, kvalitetna suradnja roditelja, odgojitelja i stručnih suradnika, specifične strategije rada prilagođene individualnim mogućnostima djeteta, saznanje o obiteljskim rutinama, te kvalitetno i...

Pages