Paginacija

Dječje družine u romanima Ericha Kästnera
Dječje družine u romanima Ericha Kästnera
Anea Grbac
Erich Kästner bio je njemački pjesnik i pripovjedač čiji su dječji romani postali poznati u cijelom svijetu. Tijekom života dobio je brojne nagrade od kojih je najpoznatija nagrada „Hans Christian Andersenˮ. Cilj ovog rada bio je analizirati karakteristike dječjih družina u njegova četiri romana i utvrditi njihovu primjerenost djeci predškolske dobi. Analizirani su romani: Emil i detektivi, Emil i tri blizanca, Tonček i Točkica i Blizanke. Karakteristike dječjih družina koje...
Dječje priče Jelene Pervan
Dječje priče Jelene Pervan
Valentina Filipović
Ovaj završni rad istražuje osobitosti dječjih priča Jelene Pervan i njihovu primjerenost djeci rane i predškolske dobi. Jelena Pervan suvremena je hrvatska književnica koja je napisala nekoliko zbirki kratkih priča za djecu i tekstova za slikovnice. Cilj ovog rada jest književnoteorijskom analizom proučiti karakteristike priča Jelene Pervan objavljenih u zbirkama poput Brbljava Iva (2013), Pjegava Iva (2012) i drugih, te slikovnicama iz ciklusa priča o medvjedima Hrkalu i...
Dječji detektivski romani Nives Madunić Barišić
Dječji detektivski romani Nives Madunić Barišić
Noemi Lukež
Suvremena hrvatska književnica Nives Madunić Barišić (1968) autorica je niza detektivsko-animalističkih romana namijenjenih dječjoj čitateljskoj publici, kao što su: Tajna čokoladnih bombona, Lunapark, Mrak ili strah, Dlakava ljubav i drugi. Cilj rada je književnoteorijskom analizom istražiti prema kojim žanrovskim karakteristikama ovi romani pripadaju žanru dječjeg detektivskog romana. Istraživanjem će se pokušati odgovoriti na pitanje jesu li ovi romani, i po...
Dječji kriminalistički romani Pavla Pavličića
Dječji kriminalistički romani Pavla Pavličića
Anton Srdoč
Pavao Pavličić jedan je od najproduktivnijih hrvatskih autora, poznat po velikom broju objavljenih kriminalističkih romana za odrasle i djecu. U ovom radu analizirani su njegovi dječji kriminalistički romani Trojica u Trnju, Zeleni tigar, Petlja, Lopovska uspavanka i Dva duga dana te je u svrhu toga provedeno istraživanje dostupne literature iz područja teorije i povijesti dječje književnosti. Na početku rada riječ je o pojavi dječjeg romana u svijetu i Hrvatskoj, kao i o...
Dječji likovi u pričama Hansa Christiana Andersena
Dječji likovi u pričama Hansa Christiana Andersena
Helena Damijanjević
U ovome se radu analiziraju dječji likovi u pričama Hansa Christiana Andersena. Cilj analize jest pokušati odgovoriti na pitanje čine li dječji likovi takve Andersenove priče ujedno i dječjim pričama, primjerenim dječjoj publici. Priče su kategorizirane u tri skupine, a to su priče sa stvarnim likovima djece, priče sa stvarnim likovima djece uz prisutnost mitoloških likova te priče s nestvarnim (bajkovitim) likovima djece. Prvu skupinu čine priče "Carevo novo ruho",...
Dječji romani Roalda Dahla u suvremenoj nastavi školske lektire
Dječji romani Roalda Dahla u suvremenoj nastavi školske lektire
Anija Horvat
Školska lektira, kao i čitanje općenito, ima neizmjernu važnost u odgoju i obrazovanju djece. Iako su te važnosti svjesni svi sudionici nastavnog procesa, školska lektira nije omiljena među učenicima. Ipak, ona to može biti ako se odmaknemo od zastarjelih metoda, strategija i načina učenja i poučavanja. Cilj ovog rada je upravo na primjerima djela jednog od najznačajnijih dječjih pisaca, Roalda Dahla, prikazati kako nastava školske lektire može biti kreativna, zanimljiva i...
Dobne razlike među učenicima s obzirom na divergentno - eksplorativnu kreativnost
Dobne razlike među učenicima s obzirom na divergentno - eksplorativnu kreativnost
Nera Mazulović
Kreativnost je osnova za razvitak svih ljudskih djelatnosti. U suvremenom svijetu kreativnost postaje sve veći predmet istraživanja i rasprava koje omogućavaju daljnju inovativnost u nastavi i izvan nje te prikladnu edukaciju učenika. Prioritet nastave 21. stoljeća jest poticanje kreativnog divergentnog i konvergentnog mišljenja učenika. No, postavlja se pitanje potiče li škola kreativnost ili ju traženjem konvergentnog načina razmišljanja, samo jednog mogućeg točnog odgovora,...
Dobne razlike među učenicima s obzirom na konvergentno-integrativnu kreativnost
Dobne razlike među učenicima s obzirom na konvergentno-integrativnu kreativnost
Ivona Poljak
Kreativnost je osobina koja je u djece prisutna od najranije dobi kao njihova prirodna znatiželja za otkrivanjem svijeta oko sebe i jedna je od važnih karakteristika manifestirane darovitosti. U svom razvojnom toku kreativnost se mijenja uzrastom djeteta. Istraživanja ukazuju na pad kreativnosti u djece prilikom ulaska u školu do najkasnije 10. godine života (Čudina-Obradović, 1990) te manju produkciju novih ideja. Taj se proces objašnjava utjecajem različitih čimbenika. Osnovni...
Dobne razlike predškolske djece u divergentno-eksploratornoj likovnoj kreativnosti
Dobne razlike predškolske djece u divergentno-eksploratornoj likovnoj kreativnosti
Silvija Stojšić
Kreativnost kao odgojna vrijednost neophodno je pokretač modernog društva. Djetinjstvo nije samo pripremna faza za budući život, već je životno razdoblje koje ima svoje vrijednosti. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014) upravo promiče i kreativnost kao vrijednost koja predstavlja osnovu razvoja djeteta u inicijativnu i inovativnu osobu koja je u stanju prepoznati, inicirati i oblikovati različite kreativne aktivnosti i pronalaziti originalne pristupe...
Dobne razlike predškolske djece u konvergentno – integrativnoj likovnoj kreativnosti
Dobne razlike predškolske djece u konvergentno – integrativnoj likovnoj kreativnosti
Marina Kirinčić
Temeljno ljudsko pravo pojedinca je da mu se u potpunosti omogući da u najvećoj mjeri razvija svoje potencijale. Slunjski (2013) ističe da se stalne odrednice kreativnosti očituju u stvaranju ili predlaganju nečeg novog, stvaranju postojećeg poznatog predmeta s novim svojstvima ili karakteristikama, osmišljavanju novih mogućnosti koje još nisu viđene te izvođenju nečega na sasvim drugačiji način od uobičajenog. Maslow (1959, prema Supek, 1987) razlikuje spontanu kreativnost...
Dobrobit inkluzije: roditeljska perspektiva
Dobrobit inkluzije: roditeljska perspektiva
Elizabeta Barbiš
Obitelj i institucionalni odgoj i obrazovanje su prva okruženja koja utječu na formiranje stavova radi čega je važna njihova usklađenost. Temelj kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja su pozitivni stavovi svih njegovih sudionika. Cilj rada bio je utvrditi stavove roditelja prema inkluzivnom obrazovanju i razlike u stavovima u odnosu na sociodemografska obilježja roditelja, te njihova mišljenja o prednostima i nedostacima inkluzivnog obrazovanja za svoje dijete. U istraživanju je...
Dobrobit u ranom i predškolskom odgojno – obrazovnom kontekstu:
 sustavan pregled literature
Dobrobit u ranom i predškolskom odgojno – obrazovnom kontekstu: sustavan pregled literature
Marta Tomišić
Područje pozitivne psihologije pokazalo je značajan napredak u znanstvenim provjerama različitih koncepata, posebice onih vezanih uz različite aspekte dobrobiti svih sudionika ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Cilj ovog rada je ispitati sustavnim pregledom literature iz određenih baza istraživačke teme u posljednjih 10 godina koje ispituju dobrobit u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Metodom sustavnog pregleda literature analizirano je 99 radova u...

Paginacija