Profesionalni identitet odgajatelja definira se kao jezgra odgajateljske profesije. Dio profesionalnoga identiteta „čine uvjerenja o sebi, vlastitoj profesionalnoj ulozi i o djetetu“ (Leavy i sur., 2007, Korthagen, 2004, prema Domović, Vizek Vidović, 2013:497). S obzirom na spoznaje da su uvjerenja ta koja uvjetuju promjene u našem profesionalnom identitetu i putem kojih odgajatelj filtrira svoje znanje i regulira svoje ponašanje (Slunjski i sur., 2012.) za potrebe ovog rada uvjerenja odgajatelja smo promatrali kao jedan od temeljnih elemenata profesionalnog identiteta. Istraživanje je provedeno na uzorku od 158 odgajatelja iz gradskih i privatnih dječjih vrtića na području gradova Samobora i Zagreba. Korišten je upitnik koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja kojim smo htjeli ispitati uvjerenja odgajatelja o profesionalnim ulogama, o djetetu i o učenju te njihovu povezanost s odabranim sociodemografskim karakteristikama odgajatelja. Analiza podataka pokazala je da odgajatelji općenito imaju visoke rezultate na suvremenim uvjerenjima o profesionalnim ulogama i na uvjerenjima o suvremenoj ulozi u poticanju učenja i poučavanja, a kada se radi o slici o djetetu, kod odgajatelja je podjednaka podjela i prema tradicionalnim i prema suvremenim pogledima na dijete. Ujedno smo nastojali potvrditi povezanost između godina radnog staža sa spomenutim uvjerenjima kao i povezanost razine obrazovanja sa spomenutim uvjerenjima. U jednom i drugom slučaju potvrdili smo povezanost između navedenoga. U raspravi ističemo nužnost novih istraživanja kojima bismo istražili povezanost dobivenih rezultata s neposrednim odgojno - obrazovnim procesom odgajatelja, te impliciramo na propitivanje na koji način se može utjecati na odgajatelje kako bi se povećala njihova razina suvremenih uvjerenja o profesionalnim ulogama, poticanju učenja i poučavanja i slike o djetetu.