Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline) |
Sažetak | U modernim vremenima, popularna glazba prožima svaki aspekt svakodnevnog života, oblikujući kulturne norme i utječući na osobne identitete, uključujući i predškolsku djecu. Završni rad „Utjecaj popularne glazbe na djecu ranog uzrasta“ istražuje kako različiti žanrovi glazbe, posebno popularna glazba, utječu na kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djece. Glazba često služi kao pozadina njihovih života putem radijskih emisija, streaming usluga ili roditeljskih glazbenih preferencija, a djeca su posebno receptivna na glazbena iskustva, pokazujući spontane reakcije na ritam, melodiju i tekstove. Stoga je važno istražiti kako glazba oblikuje njihov rani razvoj. Percepcija glazbe je ključni aspekt istraživanja, jer glazba ima značajnu ulogu u oblikovanju raspoloženja i emocija kod djece, izazivajući različite reakcije poput smirenosti, sreće i interesa. Također je važno razumjeti kako glazba doprinosi razvoju identiteta kod djece, omogućujući im refleksiju o svojim korijenima, aspiracijama i osobnim kvalitetama. Poseban fokus rada je na analiziranju sklonosti i predrasuda prema različitim glazbenim žanrovima. Pop glazba privlači predškolsku djecu svojim zaraznim melodijama i ponavljajućim strukturama, dok rock glazba izaziva snažne emocionalne reakcije i potiče osjećaj autonomije. Klasična glazba nudi prilike za kognitivno obogaćivanje i emocionalni izraz. Rad također istražuje kako glazba može povećati angažiranost i potaknuti učenje u vrtiću. Na primjer, jazz glazba može poslužiti kao pedagoški alat, potičući kreativnost i interakciju među djecom. Obitelj i društvo igraju ključnu ulogu u oblikovanju glazbenih preferencija djece, kroz neposredan utjecaj roditelja i šireg društvenog okruženja. Prepoznavanjem koristi i rizika povezanih s različitim glazbenim žanrovima, možemo informirati prakse koje optimiziraju glazbeno okruženje za predškolsku djecu. Time se potiče holistički razvoj i cjeloživotno uključivanje u transformacijsku moć glazbe. Ovaj rad informira odgojitelje, roditelje i donositelje politika o ključnoj ulozi glazbe u ranom djetinjstvu, zagovarajući informirani pristup glazbenom izlaganju koji potiče procvat djece u harmoničnom društvu. Kroz pregled literature, empirijska istraživanja i teorijske okvire, rad rasvjetljava složeni odnos između popularne glazbe i predškolske djece, pružajući uvide za buduće istraživanje i praksu. |
Sažetak (engleski) | In modern times, popular music permeates every aspect of daily life, shaping cultural norms and influencing personal identities, including those of preschool children. The thesis "The Influence of Popular Music on Early Childhood Development" explores how different music genres, especially popular music, affect the cognitive, emotional, and social development of children. Music often serves as the backdrop to their lives through radio broadcasts, streaming services, or parental music preferences, and children are particularly receptive to musical experiences, showing spontaneous reactions to rhythm, melody, and lyrics. Therefore, it is important to study how music shapes their early development. Music perception is a key aspect of the research, as music plays a significant role in shaping children's moods and emotions, eliciting various reactions such as calmness, happiness, and interest. It is also important to understand how music contributes to the development of children's identities, allowing them to reflect on their roots, aspirations, and personal qualities. A special focus of the thesis is on analyzing preferences and biases towards different music genres. Pop music attracts preschool children with its catchy melodies and repetitive structures, while rock music evokes strong emotional reactions and fosters a sense of autonomy. Classical music, on the other hand, offers opportunities for cognitive enrichment and emotional expression. The thesis also explores how music can increase engagement and stimulate learning in preschool. For example, jazz music can serve as an educational tool, fostering creativity and interaction among children. Family and society also play a crucial role in shaping children's musical preferences through the direct influence of parents and the broader social environment. By recognizing the benefits and risks associated with different music genres, we can inform evidence-based practices that optimize the musical environment for preschool children. This promotes holistic development and lifelong engagement with the transformative power of music. This thesis aims to inform educators, parents, and policymakers about the crucial role of music in early childhood, advocating for a deliberate and informed approach to musical exposure that fosters the flourishing of children in a harmonious society. Through a comprehensive review of existing literature, empirical research, and theoretical frameworks, this thesis illuminates the complex relationship between popular music and preschool children, providing valuable insights for future research and practice. |